Božićni post

Prije Božića obično su postili, jeli su juhu od graška, „šklojce“ (sušeno voće), krumpir, heljdinu kašu, „posolanke“ (kolač s makom i medom) i repnjače (kolač s repom).

Čaša palinke

Nisu pili vino, ali bi si priuštili čašicu palinke.

Obvezno kiseli kupus

Za Božić se kuhalo sve što je bilo dobro u kući, pa tako i meso peradi, a na stolu je obvezno bio kiseli kupus.

Doručak u mraku

Zadnjeg dana Stare godine uvijek se sve čistilo i pospremalo, a jelo se sve što je ostalo od prethodnog dana. Doručak se 31. prosinca jeo u mraku, a to je značilo da ćemo cijelu godinu biti „bistri“, odnosno pametni.

Meso peradi ne, svinjetina da

Izbjegavali su meso peradi jer su vjerovali da „kokoši grebu pandžama prema natrag“, što je značilo da bi gospodarstvo moglo propasti. Zato se za ručak jelo svinjsko meso ili svinjska glava s kupusom, jer „svinja ruje gurajući njuškom prema naprijed”, što je značilo da će se gospodarstvo razvijati.

„Krispan“ za zdravu vodu

Zanimljiv je još jedan vrlo stari običaj; na Staru godinu smrekovu granu koju su nazivali „korina“ ili „krispan“ ukrasili bi šarenim papirićima i objesili na bunar. Time su odali počast vodi, odnosno pobrinuli se za zdravu vodu i u idućoj godini.