Wellness / Dr. Karl Henn, "otac" lječilišne djelatnosti u Radencima
Za slavu i ugled mineralne vode bogate CO2 iz Radenaca te za razvoj lječilišne djelatnosti u Radencima zaslužan je ponajprije dr. Karl Henn, liječnik i balneolog, stručnjak za ljekovite vode.
Dr. Karl Henn, otac lječilišne djelatnosti u Radencima
„Slatinski šampanjac“ mladog Henna
Dr. Karl Henn još je u mladim danima na putu kroz Radence zahvatio na izvoru „kiselu vodu“, a 1865. vratio se u Radence odlučan da bušotinom na izvoru ponovno zahvati svoj „slatinski šampanjac“ iz studentskih godina. Nakon četiri godine mukotrpnog rada na kupljenom zemljištu s izvorom te rada i odricanja njegova je ustrajnost nagrađena, jer je kroz drvenu hrastovu cijev gurnutu 17 metara duboko potekla prirodna mineralna voda, okusom i kvalitetom mnogo bolja od one koju je prvi put kušao kao student prije 36 godina.
Širenje glasa o ljekovitoj mineralnoj vodi iz Radenaca
Karl Henn počeo je upozoravati i liječnike i stanovništvo na ljekovitost mineralne vode bogate CO2 iz Radenaca. U prvoj godini zahvaćanja napunio je i prodao 37.000 boca. Ubrzo su uslijedili veliki tržišni uspjesi i medalje na izložbama hrane i gastronomije u zemlji i europskim metropolama. Čuvenu slatinu iz Radenaca pili su i papa u Vatikanu i car na bečkom dvoru. U 19. stoljeću domaći su ljudi točili vodu u keramičke posude ili pütre i nosili ih sa sobom u polje jer je voda u njima dugo ostajala hladna.
Početak lječilišne djelatnosti
Spoznaja da je slatina zasićena ugljičnom kiselinom izvrsna za uporabu u ljekovitim kupkama dr. Henna vodila je izgradnji natkrivenoga kupališta. Nakon njegove smrti gradnju je nastavio njegov sin, koji je na tom području zasadio i park. Godine 1882. u Radencima je otvoren prvi lječilišni objekt s 11 kabina za kupanje i 12 soba za goste. Lječilište se tada zvalo Slatinski Radenci, a osim zgrade s parkom i natkrivenoga kupališta obuhvaćalo je i nekoliko ljekovitih izvora (Gizelin, Kraljev i Jurijev vrelec). U to su vrijeme gosti već mogli uživati u kupkama s ugljičnom kiselinom, a lječilište se pobrinulo i za distribuciju stolne slatine diljem zemlje i u inozemstvo. Prve godine primili su 79, a šest godina kasnije već 200 gostiju.